Talafatu ma mea moni natia e uiga i le matua

Po o le a lava le mea e mafai ona fai atu nei e uiga i transhumanists, tagata e mananaʻo e faʻaleleia a latou gaioiga olaola, e le gata i mea o loo tusia i o latou kenera e uiga ia i latou, e aofia ai e uiga i se polokalame tuai e mafai, o nei ituaiga o tagata sa i ai talu mai le ... sivili. Atonu e oo lava i le taimi muamua. Ou te le iloa pe faapefea i aganuu eseese, pei o Saina, faataitaiga, ae i lo tatou vaega o le lalolagiO le Epic of Kiligamesh o se molimau o lenei manao, o le fouvale i le oti. I se vaitau e mafai ona oo mai ai le oti i le tele o auala, ma e toʻaitiiti tagata nai lo le taimi nei o le a matutua, o le fefe i le oti na mafua mai i le fefe i le matua. O le matua o se faasalaga mautinoa... i le oti. E ui lava sa latou talanoa e uiga i tagata na ola pe o loʻo ola pea i se tulaga umi. I totonuO le Epic of Kiligamesh o lo’o talanoa i se fofo, lea na iloa e Gilgamesh, ae le mafai ona faaaogaina. Sa tatau ona ia le moe mo le tele o aso. Ou te le iloa po o le a le uiga o le leai o se moe, o tala anamua uma e iai se faauigaga e faigata ona tatou malamalama i ai, aemaise ona e aiga i latou ma ē matutua, masalo mai isi aganuu. Ae afai o le le lava o le moe o lona uiga e le faʻalavelaveina nisi o gaioiga faʻaola, aua ne'i tu'ua i latou, Ua ou talitonu e le o sese le manatu o tagata anamua. Ma ua faapea mai le Tusi Paia o le a aʻoaʻoina tagata e ola e faavavau. O le a latou aoao, aemaise lava talu ai sa faʻapolokalameina i latou i lena auala. O le matua ma le oti o ni faasalaga faalelagi.

O mea ola fa'aonaponei e fa'amaonia ai e sa'o. E le matutua le siama ma e fa'apea... e ola pea. E mautinoa, e mafai ona faʻaumatia e mea tau le siosiomaga, mai le suka faigofie po'o le ava malosi e o'o atu i le fa'avevela e le'o fa'alumaina ai i tatou. Ae i tulaga lelei latou te ola ai e faavavau. Latou te faatoateleina, e moni. Aua mo i latou, e le tuueseeseina le olaga ma le toe gaosia. Latou te fa'atusaina lau genome ma kopi (toetoe lava) le genome atoa i taimi uma. O lona uiga, ou te faia mea uma ou te iloa i le uati, ma pe a manaomia, aoao foi mea fou, lea latou te faasoa atu i o latou aiga uma ma uo o loo siomia ai. O lona uiga, ia tetee atu i vailaau fa'ama'i, e metabolize ituaiga uma o mea uiga ese, ma isi.

Ae po o le a lava le umi na latou ola fiafia ai i lo tatou paneta lea na avea ma o latou parataiso, i se tasi aso na amata ona latou tuputupu ae. Sa iai se mea na tupu. Ua aliali mai ni meaola lavelave, lea sa i ai mea tau kenera o lo'o fa'amauina i totonu o capsules intracellular, e le opeopea i totonu o le sela, ma o le sela e tele ni vaega, lea na tutupu ai ni gaioiga fa'apitoa, e pei o le gaosiga o le malosi feavea'i. E tusa lava po o le a le auala na tupu ai lenei mea (o lo'o i ai le tele o manatu, o nisi symbioses atonu e aofia ai, e tusa ai ma nisi) o le mea na maua i le tepa muamua o le malosi malosi. Sa leai se avanoa mo tali uma. Ua oo mai nei le matua? E faigata ona fai atu pe afai i le foliga tatou te iloa. Ua mavae sina taimi, na alia'e mai ni meaola tele, o le taimi lenei ma sela faʻapitoa, e le na'o potu feavea'i. Ae sa lei mautinoa lava le matua. Ae o se isi aso, i se taimi ua mavae 650 mo le faitau miliona o tausaga, se pa o ituaiga fou, o nisi o lo'o i ai nei, faaali mai. Ma ioe, o nisi na amata ona matutua, e ui lava e faigata tele ona tatou iloa lenei mea.

Ia iloa pe ua matua se ituaiga, e lua a tatou tulaga, faia e Finch ma Austad: faʻateleina le ola i le aluga o taimi ma faʻaitiitia le fausiaina, faapea foi ma le gasologa o taimi. Sa ou talanoaina le itu vaivai o nei tulaga i la'u tusiLe maua so'oga i le matua, faatasi ai ma isi. E le fa'atupula'ia fa'atuputeleina fo'i le aofa'i o le oti i le matua o tagata. O le maualuga o le oti i le talavou, ma se tau maualalo i le va 25 ma 35 tausaga le matua. E mautinoa, e faalagolago i tulaga o le siosiomaga. O le isi tumutumu i le olaga nei, aemaise i aso ua mavae, o le tausaga muamua lea o le olaga. Ae o lesi foi itu, tatou te vaai atu i le fanauina o se palealii o le ola. E mautinoa, pe ana le toe gaosia, o le a le ta’uina atu. O lona uiga, o le a lē toe iai se ola i lalo o tulaga o le matua, ae le gata i lea. Peitai, o meaola e masani ona ositaulagaina le toe gaosia i lalo o le atuatuvale. Faʻatapulaʻa Caloric, ua iloa e suia ai le olaga i le tele o ituaiga fa'a kenera, afaina ai le fausiaina. Ma le tele o meaola (mafaufau i le alofa o le atua i mogamoga) latou te ola i le tele o o latou olaga e pei o larvae, e le o ni tagata matutua e mafai ona fanauina, masalo e tatau ona va'aia ma le fa'aeteete le fa'ata'ita'iga o fuala'au. E ui lava e mafai ona ou fai atu i luga o le faʻamaoniga e oʻo lava i le fua o manu tuai e mafai ona faʻaleleia i nisi togafitiga faʻalauteleina le ola., a itiiti mai pe afai o isumu.

O le a le tulaga matua? E manaia le iloa o manatu o tagata i aso anamua, atonu o i latou mai aganuu mamao. Sa iai fo'i talitonuga fou ma fa'ata'ita'iga e le'i fa'atasi, ae na faamaonia le toilalo ona o le leai o se malamalama faamalumaluga. Faataitaiga, o le fa'aliliuina o ga'o mai manu sa tasi, i le afa muamua o le 20 senituri, i le masani. Na'o totoga na li'ina ua fa'aleaga, mo mafuaaga faigofie tele ... nei. E manaia i se mea e latalata ia i tatou, o le a le Slovakia nei, o se tamalii Hanikeri na tupuga mai i aloalii o Transylvania, fautuaina e le faataulaitu, sa ia talitonu afai na te taele i le toto o tamaitai talavou o le a toe maua lona talavou. "O le Fa'ata'ita'iga", e le mafai ona tatou tauto i ai lona moni, semanu e taitai atu ai i le tele o solitulafono o lo'o fa'atatau tonu (masalo foi faapolokiki) matou te le iloa o ia. O le a le aliali mai taunuuga. Ae tusa lava pe leai se mea moni i le tala atoa (e foliga mai), tumau pea le manatu, masalo lauiloa, lea e aliali mai e moni. O le toto mai manu laiti e iai a'afiaga lelei i manu matutua. O lona uiga, e faʻagesegese le matua. E moni le faafeagai? E foliga mai o lea. O faʻataʻitaʻiga o lenei ituaiga e fai si lata mai, ae sa ia te ia lenei manatu 150 tausaga le matua. Peitai, o se mea itiiti.

O se manatu taua, o le na faia se galuega maoae faasolopito, o le mea lea o radical free. Na amata uma lava i le leitio, o le mauaina tele o le amataga o le 20 senituri, lea na faaalia ai e le o mea uma na iloa i le fisiki, e pei ona talitonuina. O lenei fa'alavelave fa'aletino fou na maua e tele a'afiaga fa'afoma'i. Sa matua fiafia lava Pierre Curie, ma tofotofo ia te ia lava. O le mea tonu na fa'amae'aina ai o ia. Ina ua taia o ia e se taavaletoso o loo ave kapisi, ua matua vaivai lava o ia i le tino ma le mafaufau. O lona tulaga pagatia na tausalaina ai o ia. Ua fa'amautu le leitiō i le togafitiga o le kanesa. Masalo e sili atu pe ana le tupu lenei mea.

Ae o se isi mea na maua, le taimi lenei mai le biology, na fesoasoani e faʻatupuina lenei manatu. Evelyn Fox Keller na saunoa i totonuMea lilo o le olaga, mea lilo o le oti e uiga i su'esu'ega a tagata su'esu'e i mea ola mo le mamalu, o e na mana'o e fai a latou fanua o se mea e sa'o ma taua e pei o le fisiki. Ona maua ai lea o le fausaga fa'alua o DNA (ua ta'ua o le "mole o le ola"), sa i ai le aafiaga sa latou mananao ai. Watson ma Crick o loʻo faʻamaonia i lenei suʻesuʻega, e ui lava o le mea moni na latou vaʻavaʻai i se ata faʻasalalau X-ray, maua e Rosalind Franklin (e moni lava e lana tamaititi aoga), sa fa'ailo mo le malamalama i le fausaga, ina ua uma ona le manuia Pauli. Na fesoasoani le natura o le mamalu o lenei mea na maua e le afaina i le i ai o se fafine. Na maliu Franklin i le kanesa o le ovarian ae lei maua le Nobel Prize.

Pe o le DNA o le mole o le ola?? E le mamao. siama DNA, pei o le RNA, e mama i latou e pei ona mafai ai. A aunoa ma sela e fa'apipi'i latou e matua leai lava se mea e fai. O lenei e mafai ona tatou fai atu o le prion, se polotini e le masani ai, lea e le ese mai le mea masani vagana ai le ala e gaugau ai, e mafai ona ta'ua o le mole o le ola.

Le su'esu'ega mo kenera matua, a o le tele o fa'ama'i seasea nei 100 tausaga pe itiiti foi, o le isi maina lea e saili ai le fofo o le matua. E amata mai i le manatu o loʻo i ai se polokalame tuai. E faitau miliona ua faaalu e suʻe na kenera e ono faapogaia ai meaola e pala ma feoti pe a leai se aogā., o lona uiga, pe a uma ona fanafanau. I le fesili talafeagai, pe ana le sili atu mo mea ola e toe fa'aumiumi atu, leai se tali. E mautinoa, toe gaosia o se fetuunaiga mamanu, lea e ono aafia ai isi galuega. E ui lava i le tele o ituaiga o loʻo i ai le faʻaitiitia o le fanautama e fesoʻotaʻi ma le matua (o se fuafaatatau o le matua), i se tulaga lautele, o le faʻaleagaina o le tino e aʻafia ai foʻi le toe gaosia. E foliga mai o le mafuaʻaga o le suʻeina o na kenera o se isi mea atoa, e le o le matua: O le mafuaaga lava e tasi o le biology ua sili atu nei genetics, ma le tele o tagata suʻesuʻe o loʻo aʻafia i lenei matata, o genetics lena. E mautinoa, genes e a'afia ai le atina'e, metabolic faagasologa, ma e mautinoa lava e mafai foi ona latou aafia ai le matutua. O le suia o nisi kenera e aafia ai le saoasaoa o le matua. Ae e faigata ona talitonu o lo'o iai genes matutua i so'o se isi lava mea nai lo talosaga fa'ameaalofa. Na tosina mai e le fomaʻi o le Gerontologist Valeri Chuprin loʻu mafaufau i lenei mea moni. E faia su'esu'ega mo fesoasoani, e le mo ni taunuuga moni.

Ae o le a se mea e mafai ona avea le matua ae o se mea e fai i le faʻavelaina o le ionizing ma DNA? E mautinoa, maua le malosi maualuga, fa'a'ona fa'a'ona e fa'aleagaina ai fausaga DNA. Latou te gaosia suiga o lona uiga, e moni. Fa'asa'oloto, nafa ma le matua,  e matua pu'upu'u lava ma e matua'i fa'agaoioia. Osone ma perhydrol o loʻo iai i latou. E gaosia e mea ola, aemaise i latou o loʻo i ai le manava feaveaʻi. O faʻamalosi fua e gaosia i le mitochondria. Na'o lena, e ese mai i le mea na talitonu i ai muamua, e ui ina afaina mitochondria i le matua, faʻapea foʻi ma faiga e tuʻuina atu ai le puipuiga mai faʻamaʻi saoloto, o suiga e le o le faafitauli tele lea i le matua. E le tupu tele. E le o taʻua le mea moni o nisi o mea e iai le malosi o le faʻamaʻi faʻamaʻi e faʻateleina ai le ola o anufe... Ae seʻi o tatou mafaufau i siama.. Latou te le matutua, ma e matua maaleale lava i le ionizing radiation. E mautinoa, e mafai ona latou feoti mai radical free. E iai fo'i a latou faiga fa'aantioxidant. E aogā foʻi iā i tatou nisi o na mea, o lona uiga o nisi vitamini. E ui lava ina tele faʻamaumauga ua aoina e feteenai ma lenei manatu, antioxidants o loʻo faʻatauina lelei lava. O togafitiga Antioxidant e le fa'alauteleina ai le umi o le ola, e ui lava e iai a latou aʻafiaga ile averesi umi. E fa'aleagaina ai sela. E mafai foi ona iloa e ala i le faʻaalia i le la. Ae e le na oi latou.

O le togafitiga e faʻateleina ai le averesi ma le maualuga o le ola o le faʻatapulaʻaina o caloric. Fa'alagolago ile ituaiga, o lona uiga o se taumafa ma mea'ai uma, ae itiiti le malosi (kalori). O lona tala'aga fo'i ose fa'alavelave. Le tusitala o suʻega, Clive McCay (1898-1967, e matua tauagafau i le ola umi) na sau o ia mai le fanua o le lafumanu. Na faia i le 30s, ua fai si le amanaia e isi tagata su'esu'e. Ae o manatu na matutua. Na ou mauaina ni faʻamatalaga i Nietzsche i se tagatanuu ua leva ona soifua o le na fai mai o le mea o le a tatou taʻua nei o se taumafa faʻasaina o lana mealilo.. Ou te iloa le manaia o faitioga a Nietzsche.

O le faʻatapulaʻaina o Caloric o se vaega o le mea e taʻua o le hormesis, o lona uiga, fa'apopoleina feololo. Ma o manatu e fesoʻotaʻi ma hormesis e matutua. Ae sa i ai se mafuaaga "matua'i" mo lo latou faalēaogāina: o latou faiga e pei o se mea e matua finau lava: homeopathy! Ailoga, ae po o le a lava le mea e te faia e foliga mai o se talitonuga faanuupo mai ai na te iloa le aganuu. Afai ole homeopathy ole talitonuga faanuupo, e leai se mea e te fefe ai e mafai ona fetuunai ai oe. E tusa ai ma aʻoaʻoga o loʻo iai nei, homeopathy o le pseudo-saienisi. Ae ... i le 70s o le 19 seneturi, ina ua manatu ua le toe aoga le su'esu'eina o le fisiki, e leai se mea o totoe e te mauaina (e pei ona fai mai ai Mario Livio i totonuFa'ailoga sese) masalo o le pueina o ata o ivi e foliga mai o se talitonuga faanuupo. Ana ou iloa e aoga tele le homeopathy, Ou te mafaufau po o le a se mea e tupu ai. Afai e te mafaufau lelei, e te le manaʻo e faʻamaonia e te le o iai i le pati o le le mafaufau, ae tuufaafeagai, e te taumafai e aua le faailoga tagata ma faaleleia mea e te le iloa.

O isi faʻamoemoega sili o le togafitia o le matua o le telomerase ma stem cell. Ou te iloa o le amataga o laʻu galuega sa ou matua fiafia lava e uiga i sela fatu. Ae na taʻu mai e tagata poto masani ia te aʻu le tele o teuga na latou vaʻaia i le saienisi, e leai se mea na totoe. O le mea moni o loʻo sailia o le foia lea o le faʻafitauli e ala i se fofo sili ona maketi. O le mea moni, naʻo le fofo e mafai ona faʻatau, e le afaina tele po o le a le tele e foia ai. E mautinoa, o lo'o iai se mea e uiga i le telomerosis ma sela fa'a, lea na ou faamatalaina umi i aʻu tusiga ma totonuLe maua so'oga i le matua.

O le mea na ou matauina i le tele o fono e seasea, e seasea lava, o se tasi e i ai se agaga faitio e aliali mai o loʻo fai mai le mea saʻo e uiga i manatu masani. Ae ina ua ia sau ma le fofo, ua pa'u le lagi. E faigata tele ona maua ni faitioga talafeagai, e iloilo mea moni, ma e sili atu ona faigata le aumaia o se isi faʻataʻitaʻiga. Sa ou taumafai e fai lenei mea, e va'ai i tua atu o fa'ata'ita'iga uma ma fa'aituau uma, ae o le tele o le vaai i le olaga i le gagana masini. E tusa ai ma loʻu manatu (lomia foi iUa misi so'oga…), o le matua o se taunuuga o le evolusione, se ituaiga o fetuutuunaiga faigata. E leai se mea e taʻua o se faasologa o le matua, ae o se polokalame (pe sili atu) tali fa'alavelave. Matou te fiafia e manatu o le tagata o loʻo i le tumutumu o le foafoaga ma o le evolusione o loʻo agai atu i le atoatoa. E leai, o le evolusione e faia fefa'ataua'iga i luga o fefa'ataua'iga, ie masaesae. Ma e seasea leiloa uiga fa'apitoa. E faigata i se tagata mai fafo ona talitonu e itiiti ni kenera a le tagata nai lo nisi o mea e invertebrates. Matou te maua le atamai o vertebrates e tulaga ese, aemaise o mamame ma manulele, ae o le atamai ua na o se uiga e mafai ai e nei meaola ona tali atu i faalavelave (pe mafai ona ou sola ese mai ia i latou).

O fa'alavelave i tala fa'anatura na soso'o ai ma se fa'alavelave fa'afuase'i. Le Precambrian Revolution, lea na ou talanoa ai i luga, o se faataitaiga. O le tulafono na tausia talu ai nei. O fa'alavelave tau o lo'o fa'amaumauina i le taimi o fa'atagata soifua, fesuia'iga i le va o vaitaimi o le oge ma le tamaoaiga ("O le Malo o le fia'ai/se isi auala i le fa'atagata soifua"). O le fa'atagata soifua ua iai fo'i se a'afiaga i le matua? Ma. E mafatia le tagata i faʻamaʻi e le o iai pe seasea i primates sili ona vavalalata. Sa mātauina e se tasi e leai se manu e matua vaivai pe a matua.

O le matua o se ituaiga si'usi'u o le pili evolusione. E tu'u e le pili lona si'usi'u i matiu'u o le tagata osofa'i. Ae ui i lea, na te tuputupu aʻe se isi. ona o le hypercholesterolemia, ma'i suka, o faailoga ia o le tali atu i le matelaina. E taumānatu tagata uma pe aisea ua lapopoa ai tagata Amerika. E to'atele e tupuga mai ia i latou i va'a o le oti, o lona uiga o tagata matitiva na sao mai le oge Irish, mai le 19 senituri. O nisi e lei oo i lalo, o isi e le'i mafai foi ona a'e. Masalo o tama o matua matutua o tagata o aso nei ua leva ona soifua ma ni auiliiliga atoatoa o le a leai se taimi e aʻe ai.. Talanoa e uiga i le su'eina o genes obesity, o afea nei 50 mo le tele o tausaga na foliga masani ai matua o na tagata. Ma o le ma'isuka ituaiga II o se ma'i e seasea maua.

O se faʻamatalaga e uiga i genes umi ola e na o le pau le ituaiga toto e fesoʻotaʻi ma le umi o le ituaiga B. E aoga mo tagata uma. Sa ou fiafia ona sa ou manatu o se aafiaga sootaga ma isi kenera, e faatatau i se femalagaiga faapitoa. Ae o se tasi o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata e maua i le ituaiga B e sili atu ona feoti i le falemaʻi mai isi mafuaʻaga. Afai o se vaega e fesoʻotaʻi ma le tele o le sua o le toto, ose coagulation faaletonu ina ua mavae se faalavelave... E tele naua tala e uiga i lenei autu, ae o le faaiuga, e tusa ai ma lenei manatu (ma le tele o aso) o lena, pe afai e te sau mai se aiga umi, e tatau ona e mafaufau o le mea e fasioti vave ai isi e le mafai ona fasiotia oe pe fasioti ia te oe lemu, ae e mafai ona fasiotia oe e se mea e le fasiotia ai isi.

E mafai ona togafitia ma puipuia le matua? Ma. E leai se tulafono e fai mai leai. E mafai ona toe fa'afo'i fa'alavelave fa'ama'i. O le le mafai ona toe fa'afo'isia e sau mai le mea moni e mou atu mea e fa'afo'i. I manu matutua, ae mataga pea, pe faapefea ona tatou faia, o lo'o i ai lava le fa'aletonu o tali. Ae e mafai ona e faaosofia nisi e aafia. E mafai. Ma sina tupe itiiti, Ou te faaopoopo atu. Le itiiti ifo o le auala lea e mafai ai ona faʻateleina le umi ma le maualuga o le ola i isumu. Faatasi ai ma soo se 20-25% i le molimau. Ma le fausiaina ...

Le manatu o tagata ua matutua i le taimi nei? Tele, aemaise i latou i le matata faafomai, Ou te manatu e leai se mea e mafai ona fai. O le matua e le o se ma'i, e ui lava o le ma'i e oti 100%. Pa'aga foma'i, ae le gata i lea, Ou te fai atu pea ia te aʻu lava e taofi le matua, e feagai ma se gasegase, E sili atu lo'u manuia i lena mea. E tele vaega i luga o fesoʻotaʻiga lautele, e moni e le o tele tagata, o tagata e manana'o ia le matutua o latou foliga, o transhumanists ma ituaiga tutusa. Ae o le mea moni o le toʻatele oi latou e iai se mafuaʻaga ma mafuaʻaga mo fegalegaleaiga. O le a latou lagona le faanoanoa pe afai e mou atu lenei mafuaaga. Latou te va'ai i so'o se mea e le fetaui ma lo latou fa'aituau ma le masalosalo tele. E pei o soo se matata, a iai sau auala po'o le oloa ua na'o le laasaga muamua. O le mauaina o fua e sili ona faigata. I lenei tulaga, e manaʻomia pea se auala muamua. Ou te faamoemoe e maua o ia.

O le a le mea moni e uiga i kamupani e faitau piliona i le faʻatupeina? Judith Campisi, o se tagata suʻesuʻe i le fanua, e tosina mai ai tagata e aua le tuuina atu ia i latou lena tupe, e leai sa latou mea. O le mea foi lena ou te fai atu ai, ae e moni mo le toʻatele o loʻo fai mai tupe suʻesuʻe ma faitio latou te le maua ni faʻaiʻuga ona e leai ni a latou tupe. E mautinoa, a leai se tupe e matua faigata lava, ae a leai ni manatu ma le malamalama e le mafai.

I le faaiʻuga, ou te fia talanoa itiiti e uiga i le faʻaituau e uiga i le matua. Le fegalegaleai o le matua. E ese le matua ma le tulaga sa iai i le senituri ua mavae? Ioe ma leai. A o ou tautala atu, nisi fa'ama'i degenerative, sili atu pe itiiti e fesootaʻi ma le matua, sa seasea lava. Ae sa i ai, e tele ua faamaonia mai Anamua. Sa ola tagata (tele) itiiti i le averesi. Aisea? O fa'ama'i pipisi e le mafai ona togafitia ae maise le faigata tele o galuega ma tulaga ola. O le mea moni, Le Fouvalega Alamanuia, o lona uiga o inisinia ma tagata faigaluega e le lelei i le biology, o i latou o tagata su'esu'e sili ona lelei. E ui lava i le vaitaimi aʻo leʻi faʻaulufaleina tagata na ola umi ma maualuga atu. O le suiga o pisinisi na oʻo mai i se faʻasologa puupuu (talafaasolopito) fa'atasi ai ma tulaga fa'aletagata. Ae i le taimi, ua sili atu ona faigofie mea uma, sili atu le mafanafana. Ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, faatasi ai ma le alualu i luma o le tamaoaiga ma tekinolosi fou, o se faʻaopoopoga o le faʻamoemoe o le olaga o loʻo matauina i le tele o atunuu. I le itu i Sasa'e o le Pupuni Umea o lenei fa'atuputeleina o le fa'amoemoe o le ola e maualuga i se taimi. O le mea na iloa i tua atu na taʻua o le Cardiovascular Revolution. O vaila'au fa'ama'i fatu fatu ua fa'atuputeleina le umi ole ola ile tusa 20 tausaga le matua. O le mea moni lava i pulega fa'a Leninist (o le igoa sa'o mo atunuu fa'a-sosialise), o le tausiga o le tagata sa na o pepa. O le mea moni, sa matua faigata lava le olaga ma le galuega. Sa faaumatia tagata, vaivai mai galuega ma le leai o se malologa, olaga le lelei, faalumaina. Na taʻu mai e se uo fomaʻi ia te aʻu e uiga i faʻamaʻi mataʻutia o galuega na mafatia ai i latou na galulue i fale gaosi Ceausist.. O se mea lauiloa i lena taimi o le mea moni e le o toe oo mai le faaolataga i gasegase mai luga 60 tausaga le matua. Ou te manatua a o ou laʻitiiti ma sa tagi laʻu pepe ona sa fai atu le fomaʻi e oti, ua matua tele o ia. Sa i ai lana i'a 70 tausaga le matua, UIGA. O se mea faapena na tupu ina ua mavae le Fouvalega. O fa'ama'i fatu fatu na togafitia o se a'afiaga masani o le matua.

O le auala na vaʻaia ai le matua e fesoʻotaʻi tonu lava i le tulaga faʻapitoa o se sosaiete. E talitutusa lava le vaaiga a tagata Eleni anamua e uiga i le soifua matua ma i tatou. Sa e matua mai 60 tausaga le matua, ina ua uma le auaunaga faafitafita. O le tele o galuega lauiloa o aso anamua na faia e tagata mai tua atu 70, 80, e oo lava 90 tausaga le matua. Ae i le 19 senituri Farani, o le matua o se mea sa tatau ona natia, o tagata matutua ua na o se avega i le sosaiete, ma o le a lava le matua na amata i 50 tausaga le matua. Ua sili atu lo tatou matutua i soo se itu i le taimi nei nai lo le taimi ua tuanai? E leai. E ese mai le faama'i o le ma'i suka, puta, ma'i cardiovascular, e matua afaina lava le fausiaina. I le senituri lona 19, o se mea masani i fafine le fanauina 48 tausaga le matua, e toaitiiti na i luga atu o lenei tausaga, ae sa iai lava. E ui o fafine matitiva ma le tele o galuega na leiloa le fausiaina i le laʻititi.

Ae o le a le tele o loʻo talanoa nei e uiga i tulaga moni o le olaga pe a talanoa e uiga i le faʻamoemoe o le olaga, aemaise le soifua maloloina? E ui lava o loʻo i ai suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le atuatuvale e maua e le mativa, faalumaina, leai se lagolago faalelagona, e sili atu ona mata'utia nai lo se mea'ai ga'o tele, faataitaiga! Ae o manatu faapena e le mafai ona maketiina. E le mafai ona tatou tu’ua’ia le au faipule ona o le pu’upu’u o latou olaga.

Autor